Ovih dana rasadnik Vrt-Express prima dosta upita zabrinutih vlasnika palmi zbog šteta koje uzrokuju dva nametnika, Crvena palmina pipa i palmin drvotoč.
Kako bi pomogli da palme u okolnim vrtovima i parkovima prežive prenosimo ovdje dijelove Glasnika Zavoda za zaštitu bilja u Izdanju Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, autori dr.sc Tatjana Masten Milek i dr.sc. Mladen Šimala
Radi se o dva nametnika i to crvenoj palminoj pipi i palminom drvotoču. Uzrokuju postupno propadanje biljaka i do njihovog postupnog uvenuća.
Kako Hrvatska nažalost podmiruje svega 10% svojih potreba za cvijećem i ukrasnim grmljem i stablima, a sve ostalo dolazi putem uvoza, tako su i ovi štetnici vjerojatno došli u naše krajeve, putem uvezenog sadnog materijala. Palme se u Hrvatsku masovno uvoze iz Italije i Španjolske gdje su ovi štetnici jako raspostranjeni.
Nažalost štete i nastaju na vrstama palmi koje su kod nas popularne i to : Phoenix canariensis ( kanarska datulja), Trachycarpus fortunei (visoka žunara), Washingtonia filifera (končasta palma ili kalifornijska lepezasta palma) i Chamaerops humilis (niska žumara). Za detalnji popis svih vrsta palmi konzultirajte se s lokalnom fitosanitarskom službom.
Štete i simptomi nastale od napada crvene palmine pipe
Prvi znaci napada su karakteristični, ali ih je teško uočiti. Ako postoji prisunost ličinki u mladim i nerazvijenim listovia, ti isti listovi kada se otvore i formiraju u cijelosti izgledaju kao da ih je netko zarezao škarama.
Moguće je uočiti i pojavu suhih listova na zelenoj krošnji. Uz to pojavljuju se štete u vidu rupa pri bazi palminih listova, uz pojavu piljevine. Cijela biljka izgleda kao da je pod stresom uzrokovano sušom, dolazi do venuća i žućenja, stariji listovi se objese.
Glavnu štetu rade ličinke koje hraneći se buše hodnike.
Odrasle pipe hrane se ubadajući svoje rilo u palmu i na to mjesto mogu se naseliti gljvice (sekundarne štete).
Kako bi se izbjegli ovakvi problemi treba kao prvo uzgajati otporne vrste palmi. Kao drugo nakon vizualnog pregleda treba ukloniti sve jako zaražene palme. Pri tome treba krošnju zaražene palme u cijelosti prekriti zaštitnom folijom kako bi se onemogućila daljnja zaraza. Ako ne treba cijelu biljku odstraniti preporuča se rezanje listova na ili ispod mjesta na kojem pri bazi izbija lisna peteljka u svrhu sprečavanja ulaska pipe u deblo.
Pored ovih mehaničkih mjera postoje još i fizikalne, biotehničke (mamci), biološke mjere (upotreba bioloških neprijatelja) i kemijske mjere.
Za upotrebu kemijskih preparata prije samog tretiranja preporučamo da se konzultirate s lokalnim stručnjakom za zaštitu bilja, a ovdje ističemo da su u Hrvatskoj protiv pipe registrirani preparati Confidor 200 SL, Vermitec i Pyrinex 48 EC.
Štete i simptomi nastali od Palminog drvotoča.
Odrasli Palmin drvotoč za laika je simpatičan leptir, raspona krila od 9 do 11 cm. Ženka odlaže jaja u blizini ili u krunu palme i zbog njihove pozicije nije ih lako uočiti.
Gusjenice odmah po izlasku iz jaja počinju tražiti hranu i ubušuju se u domaćina, palmu.
Takve gusjenice ostaju u palmi i više od godinu dana Napadnute palme mogu u potpunosti propasti u roku od 2-4 godine.
Simptomi su slijedeći: prisutnost piljevine na kruni i/ili palminom deblu.
Prisutnost perforiranih ili izgriženih listova.
Prisutnost dugačkih hodnika unutar palmina debla, prisutnost svlakova kukuljica na palminom deblu, deformirani i abnormalno izvijanje palmina debla, te abnormalno sušenje palmi, osobito središnjih listova.
Kako bi se zaštitili od napada Palminog drvotoča treba vršiti vizualne preglede na gore navedene simptome.
Kod mehaničkih mjera najefikasnije je kompletno uklanjanje zaraženih biljaka i potrebno ih je spaliti ili uništiti u stroju za preradu biljnih ostataka. Prije uklanjanja treba navući zaštitnu mrežu preko krošnje i debla kako bi se spriječila danja zaraza.
Biološke mjere su za sada u fazi istraživanja, a za kemijske mjere treba istaknuti da u Hrvatskoj postoji registrirai sredstvo Pyrinex 48 EC. Ističemo da bi trebalo prije kupnje bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja, konzultirati se s stručnjakom za zaštitu bilja.
Hvala